Grudnjak – odjevni predmet ili moda

Od svih ženskih odjevnih predmeta, grudnjak je možda najčešće fetišiziran i najsnažnije nabijen simbolikom seksualnosti. Opsesija grudima nije ništa novo, kao ni odjevni predmet koji bi ih trebao sakriti ili istaknuti, prema potrebi: još je božica Hera, kaže "Ilijada", sebi izradila neku vrst push-up grudnjaka i ukrasila ga zlatom da naglasi svoju ženstvenost. U drevnoj minojskoj kulturi žene su podvezivale grudi nečim nalik gornjem dijelu bikinija.

 U 16. stoljeću energična Katarina de Medici, supruga francuskog kralja Henrika II., modni diktat je provela zabranivši damama na dvoru da imaju širok struk pa su se sve morale utegnuti u korzet tako da su im grudi napadno izvirivale iz dekoltea. Grudi je naglašavalo i razdoblje Empirea jer je carica Josephina u trudnoći nosila haljine visokog struka da sakrije trbuh. U ćudoredno viktorijansko doba u 19. stoljeću nije se smjela vidjeti ni noga od stola, a kamoli ženska, ali dopuštalo se da dekoltei budu tako duboki da se nazire gornji rub bradavice.

Taj prvi grudnjak što ga je 1907. reklamirao Vogue bio je donekle nalik današnjem, a izumila ga je 1889. Francuskinja Herminie Cadolle koja se sjetila razrezati korzet nadvoje pa je na tržište lansirala posebno steznik za struk, a posebno odjevni predmet s naramenicama. Izum je predstavila na Velikoj svjetskoj izložbi i patentirala ga, a obiteljska tvrtka i danas proizvodi grudnjake.

1. Košara

Najrašireniji model, pristaje svakom tipu grudi jer ih obuhvaća i podržava

 


2. Push-up

Povećava volumen grudi, a zahvaljujući podlozi pristaje i sitnijima

 

3. Trokut

Trokutaste košarice ne podržavaju grudi i prikladnije su za manje grudi

 

4. Balkon

Prilagodljiv svim oblicima grudi, velikog izreza i ističe dekolte

 


Za nastanak grudnjaka vjerojatno je zaslužna i stanovita Marie Tucek koja je 1893. patentirala napršnjak s dva odvojena komada tkanine za svaku dojku posebno, ali ga nije znala uspješno marketinški plasirati. Svoj je grudnjak patentirala 1914. i mala bogatašica iz New Yorka, 19-godišnja Mary Phelps Jacob. Kad je shvatila da će joj korzet s metalom i ribljim kostima ružno stršati ispod tanke večernje haljine, Mary je svezala dva svilena rupčića ružičastom vrpcom i prekrila njima grudi. Svoj je patent prodala za 1500 dolara tvrtki Warner, kojoj je donio zaradu od oko 15 milijuna.

No, uspjehu grudnjaka je pridonio i Prvi svjetski rat, kad je američka vlada zamolila žene da prestanu kupovati korzete kako bi ostalo više metala za proizvodnju oružja. Navodno je to uštedjelo 28 tisuća tona metala, dovoljno za dva bojna broda, a korzetu je odzvonilo. Dok su muškarci bili na fronti, žene su uživale u novostečenim slobodama: zarađivale su vlastitu plaću jer su se zapošljavale izvan kuće, i slobodno se kretale zahvaljujući grudnjaku. A nakon kratkotrajne mode koja je 20-ih godina nalagala da žene budu ravne kao daske, novi materijali i novi ideali ljepote donijeli su i nove grudnjake.

Čvrst, periv, zapaljiv

Warner je izumio elastične naramenice i kreirao grudnjake raznih veličina košarica, dok su 1938. proizvođači grudnjaka prigrlili lasteks i najlon, čvrst, periv, ali i lako zapaljiv materijal koji su upravo stvorili kemičari u DuPontu: zato su tih godina prodavačice u robnim kućama upozoravale žene da ugase cigaretu dok ih isprobavaju.

I dok su se tijekom Drugog svjetskog rata obične žene morale odreći luksuza, na filmskom platnu gledale su hollywoodske zvijezde čije su dimenzije postajale sve obilnije. Ekscentrični milijarder Howard Hughes, projektant zrakoplova, primijenio je svu svoju inženjersku stručnost da za prirodno prsatu glumicu Jane Russell 1943. izradi grudnjak s metalnim konzolama kako bi joj grudi došle do punog izražaja u filmu "The Outlaw" koji je režirao. Zato su se pedesetih godina žene, željne glamura, ugledale u filmske zvijezde kao što su Jane Russell, Lana Turner, Marilyn Monroe, koje su uspostavile nove standarde ljepote: u modu je ušao čvrst, zašiljen  grudnjak koji je zatezao tada moderne pulovere.

I paradoksalno, umjesto da im donosi slobodu, ženama se učinilo da ih je grudnjak ponovno natjerao u svojevrsno ropstvo - idealima ljepote i poželjnosti koje su im nametali mediji i muškarci. Zato su, kad je slavna feministkinja Germaine Greer, autorica "Ženskog eunuha", izjavila da su "grudnjaci idiotski izum" koji služi isključivo tome da žene pretvori u predmet muške požude, mnoge žene prihvatile taj stav. To je 1968. dovelo do događaja koji se kasnije opisivao kao "spaljivanje grudnjaka". Ali, i to je zapravo urbana legenda, jedna od mnogih koje okružuju grudnjak: ispred dvorane u Atlantic Cityju okupilo se oko 400 feministkinja u prosvjedu protiv izbora Miss Amerike, koji su smatrale poniženjem za žene i pritom u kantu za smeće javno pobacale sav "pribor za mučenje" kao što su lažne trepavice, uvijači, šminka, steznici, cipele s visokom petom i - grudnjaci. Ali, nijedna od prosvjednica nije javno skinula grudnjak, niti je bilo spaljivanja. Frazu "bra burning" smislili su novinari koji su akciju "ženskog oslobađanja" usporedili s protestima protiv rata u Vijetnamu, kad su mladići spaljivali pozive u vojsku, ali cijela je priča ostala trajno upisana u povijesti popularne kulture pa se na nju referira i Woody Allen kad u filmu "Spavač" objašnjava: "Ali vidite, vatra je bila prilično mala".

Iako su se proizvođači grudnjaka tada zabrinuli za svoju budućnost i proširili proizvodnju na stvari kao što su monokini i "neprimjetni grudnjak" Rudija Gernreicha, razloga za brigu nije bilo. Žene nisu prestale nositi grudnjake, naprotiv: upravo tih istih, šezdesetih godina lansiran je Wonderbra, grudnjak koji tehnološki dovitljivim dizajnom podiže grudi i čini ih naizgled većima, koji su žene smjesta prihvatile, posebno devedesetih, kad ga je reklamirala Eva Herzigova.

Obučena da ubije

Ništa nije spriječilo žene da nose grudnjake, čak ni teza da su opasni po zdravlje, koja se pojavila osamdesetih godija. Knjiga "Obučena da ubije" (Dressed to Kill) autora Sydneyja Rossa Singear i Some Grismaijerin opisala je istraživanje provedeno na 4730 žena i zaključila da žene koje ne nose grudnjak imaju čak 21 puta manje šanse da obole od raka dojke od žena koje se utežu u grudnjak te tako onemogućavaju normalno funkcioniranje limfnog sustava u dojki i oko nje. Istraživanje su kasnije proglasili znanstveno neutemeljenim jer autori nisu uzeli u obzir način života ispitanica - pušenje, alkohol, težinu, kretanje. Nove studije ne ukazuju ni na kakvu vezu između grudnjaka i bolesti, ali opisan je barem jedan slučaj u kojem je grudnjak bio smrtonosan. Berbel Zumner, prsata 23-godišnja Bečanka, prolazila je jednog dana parkom kad je sijevnula munja i ubila je. Prsata Berbel je nosila grudnjak s metalnom konstrukcijom koji je poslužio kao vodič za struju.

1907.

Kao alternativa teškom korzetu prvi se put pojavljuje grudnjak, a magazin Vogue objavljuje fotografije prvih varijanti

 
 

1914.

Patent za prvi grudnjak osigurala je Mary Phelps Jacob koja ga za 1500 američkih dolara prodaje Warner Brothers Corset kompaniji, gdje u dvije godine ostvaruju profit od 15 milijuna dolara

1928.

Ruska imigrantica Ida Rosenthal sa suprugom Williamom osniva Maidenform, gdje su prvi put definirane mjere košarica grudnjaka


1931.

Izumom elastičnog materijala, Warner Company stvara odgovarajuće košarice grudnjaka u veličinama od A do D

 

1959.

Warners i Dupont proizvode sintetički materijal, likru, od kojeg se također počinju izrađivati grudnjaci koji prianjaju uz tijelo 

 

1994.

Izumljen je wonderbra, revolucionarni push-up grudnjak, a prva ga je nosila manekenka Eva Herzigova

2004.

U poluvremenu Super Bowla, zbog navodne 'greške u grudnjaku', Janet Jackson je usred nastupa s Justinom Timberlakeom, provirila desna dojka

 

2007.

Sa silikonima, mikročipom, svijetleći... grudnjak je prestao biti odjevni predmet, a postao moderna, tehnološka naprava

       

 

 

Marilyn, snimljena u 50-ima, dio zvjezdanog statusa duguje i svom dekolteu, ali i dobrom grudnjaku

Francuska seks-bomba Brigitte Bardot snimljena 1957. godine u modelu balkon grudnjaka

 
 

Glumica Sophia Loren u crnom grudnjaku u slavnoj sceni filmskog hita 'Jučer, danas, sutra'

Madonna je 90-ih na koncertima šokirala agresivnim šiljastim grudnjakom Jean-Paula Gaultiera

 

 

Portal Jutarnji.hr